Duhovni odgoj mladih, najbitniji je faktor odrastanja. Na žalost, čini se da se duhovnosti u današnje vrijeme ne posvjećuje pažnja, i da je kao važan instrument u izgradnji kvalitetnih ljudi , potpuno zanemarena.
Iako duhovnost prvenstveno spada u odgoj o osnovnim ljudskim vrijednostima, karakteru, iskrenosti, solidarnosti, empatiji, svjedoci smo da u današnjem vremenu vrlo malo mladih ljudi koji posjeduju ove osobine.
Djeca koja su u ranom djetinjstvu učena šta je dobro, kako se dobro ophoditi prema sebi, drugima, prirodi, poštovanju, skromnosti, takva djeca u kasnijem životu imaju mnogo manje problema, pogotovu u pubertetu, kada ulaze u svijet odraslih.
Kada bi ljudi znali šta je duhovnost, oni bi se borili da se njihova djeca razvijaju na duhovnom planu više nego na fizičkom.
Problem je u nerazumjevanju i nespremnosti za uvodjenje vjeronauke ili duhovnosti u škole,a drustvo nikada nije bilo u vecem haosu.
Čovjek je više duhovno nego materijalno biće, jer njegov izvor je duh, njegov izvor je vječan i naš materijalni izgled je samo prolazno sredstvo.
Mi smo duhovna bića a naš život nije zasnovan na duhvnim zakonima, tj. ne razvijamo se kao produhovljena bića.
Mi danas djecu ucimo u našim obrazovnim sistemima sta su činjenice, a ne učimo ih vještinama života.
Na zapadu postoje škole koje se zasnivaju na duhovnim vrijednostima,u kojima se djeca uče vjestinama,kreativnosti...tada dijete zna koga ce slijediti,na koga se može osloniti.
Tada učenik u profesoru vidi uzor i autoritet. Danas je rijetkost kod naše djece i omladine da pohvale svog profesora.
Treba da se vratimo pravim vrijednostima, zdravim autoritetima i tome učimo našu djecu.
Nemaština nas je okrenula naopačke, svi žurimo kao bez glave u ovom surovom svijetu, u želji da preživimo, žudimo za novim patikama ili torbom, a zaboravljamo da ako na vrijeme ne naučimo da volimo , poštujemo, cijenimo, saosjećamo, ništa na ovom svijetu za nas neće imati smisla.
Autor: Amina Agović
-200x200-rez.jpg)
