ZAŠTO SE PRSTI SKUPLJAJU U VODI?

Kad se ruke poslije dužeg vremena provedenog u vodi izvade iz nje, prsti su toliko smežurani da izgledaju kao suve šljive. Na njima su visoki grebeni i duboke doline, a i pri dodiru stvaraju čudan osjećaj. Na sreću, nabiranju su skloni samo prsti na rukama (i nogama), a ne cijela koža. Da nam je koža takva, ne bi se mnogo ljudi usudilo da preko ljeta skoči u bazen i pliva, jer bi im poslije toga cijelo tijelo bilo u naborima.

Ovdje se, u stvari, radi o tome kako koža reaguje na vlagu. Spoljni, tanki sloj kože, onaj koji se vidi na površini tijela, zove se epiderm (u epidermu se nalaze melanociti, posebne ćelije koje koži daju boju). Ispod epiderma je deblji sloj koji se zove dermis. Upravo u njemu smješteni su korijenovi dlaka, znojne žlijezde, krvni sudovi, a debeljuškaste masne ćelije, koje koži daj sunđerastu mekoću, leže na sve strane.

Epiderm je pričvršćen za dermis, ali ne sasvim čvrsto. Ispod kože se nalazi skelet, a ispod njega vitalni organi. Tako tijelo ima nekoliko slojeva odbrane od spoljnog svijeta. Masno tkivo i koža održavaju toplotu; koža nas preko ljeta hladi znojenjem, a takođe je i prepreka za sve što nas očeše ili zapljusne. Ali koža nije vodootporna. Voda je hrani i ispunjava. Koža apsorbuje vodu iz vazduha, a kad se potopimo u vodu, koža upije određenu količinu.

Naborani prsti su rezultat sklonosti kože prema vodi. Koža na šakama i stopalima dosta je debela, tako da upija više vode nego koža na drugi djelovima tijela. Prsti se smežuraju zbog promjena koje se dese u epidermu. Kad se ruke zagnjure u vodu, bjelančevine epiderma polako će upiti količinu vode 6 do 10 puta veću od sopstvene težine. Epiderm se sve više širi i pri tome se odvaja od dermisa i savija u grebene i brazde. Međutim, dlanovi i tabani ostaju relativno glatki. To se dešava zbog toga što je na dlanovima i tabanima spoljni sloj kože tako čvrsto spojen sa unutrašnjim slojem da ne može da se podigne i obrazuje nabore.