#Savjeti

POŠTAPALICE, ŠTA ZNAČE I KAKO IH SE RIJEŠITI

Gotovo da nema osobe koja u svakodnevnom govoru ne koristi razne vrste poštapalica. One često znaju da “paraju uši” sagovorniku i iritiraju ako se nagomilavaju i ponavljaju bezbroj puta u rečenici.

 

Kod nas su najpopularnije poštapalice, kojima se kupuje vrijeme u govoru, dok se ne sjete sljedeće riječi koju žele da izgovore. O poštapalicama, načinima da ih izbacite iz govora, ali i o onoj napopularnijoj govorila je dr Marina Nikolić, urednica sajta jezikofil.rs


“Dakle”, “brate” i ono čuveno “znači” pomene se i po nekoliko puta u istoj rečenici, a sagovornik vrlo brzo stiče utisak da baratate sa jako malim fondom riječi. Hajde, najprije da definišemo šta su to poštapalice.

 

Poštapalice su leksičko-stilske greške koje nastaju upotrebom riječi ili fraza koje su u govoru nepotrebne, te samo opterećuju i kvare tekst. Njih čine riječi koje imaju značenje, ali se ono izgubilo u korist upotrebe, tako da poštapalice u stvari ne predstavljaju ništa drugo do skup glasova lišen značenja, koji služi kao pauza u govoru, što ostavlja nekoliko sekundi za razmišljanje”, kaže dr Nikolić u razgovoru za “B92“.

 

Rezultati nedavne studije Univerziteta Arizona pokazali su da se poštapalice poput “naravno“, “stvarno“, “zapravo“, “nevjerovatno“ najviše koriste kada smo pod stresom, te da predstavljaju govorni obrazac kod napetosti.

 

Svakako da i stres može biti uzročnik pojave poštapalica u nečijem govoru. Kada javno govorimo, pod adrenalinom smo, srce ubrzano radi, dah je plići, moguća i česta je trema, što sve zajedno može imati za posljedicu zamuckivanje, nepovezan i isprekidan govor, koji pokušavamo da povežemo i učinimo tečnim upravo poštapalicama i fraziranjem. Istraživanja su pokazala da se se stresne situacije ispoljavaju i neverbalno i jezički.”

Pošto je većina nas žrtva neke poštapalice, postavlja se pitanje koji je najbolji način da ih se rešimo?

”’Znači’ je svakako najfrekventnija, uz ‘ovaj’ i ‘mislim’. U javnom govoru apsolutno treba izbjegavati ‘bre’ ili ‘brate’, a truditi se izbjegavati ‘znači’,ovaj’, ‘kako da kažem’… 

 

Preporuka za njihovo otklanjanje je sporije govoriti, disati duboko, a u osnovi jeste bogaćenje sopstvenog rječnika, koje se postiže čitanjem i vježbom. Jedan od savjeta može biti i snimanje sopstvenog govora, što nam omogućava da lakše uočimo svoje greške”

 

Dr Marina Nikolić izdvojila je desetak poštapalica koje se najviše koriste u svakodnevnom srpskom jeziku, koje nisu strane ni intelektualcima.

 

Najfrekventnije poštapalice u svakodnevnom govoru jesu ‘znači’, ‘ovaj’, ‘znaš’, ‘shvataš’, ‘kako da kažem’, ‘kako se zove’, ‘ono kao’ ili samo ‘kao’, ‘u svakom slučaju’, ‘kaže’ – u prepričavanju tuđeg govora, ‘bre’ – kao dijalekatska i ekspresivna poštapalica, ‘brate’ – kao žargonska. S druge strane u govoru intelektualaca javlja se najčešće ‘ustvari’, ‘zapravo’, ‘svakako’, ‘u svakom pogledu’ , ‘takođe’ i tako dalje.”

 

 

U običnom govoru naših ljudi: na ulici, pijaci ili drugde, u svakidašnjim razgovorima, prepirkama, veseljima, pa čak i u pjesmi, vrlo često mogu se čuti uzvici VALA, MORE i BRE.

 

Riječ VALA, koja se čuje i kao VALAJ i VALAH, primili smo iz turskog jezika, gdje znači isto što i naše "bogami". Mi je upotrebljavamo i u značenju: "zaista", "doista", "bogme" ili "bome", "baš", "e baš" i sl. Riječ VALA može se naći i u nekim književnim djelima. Tako u "Priči o kmetu Simanu" Ive Andrića Siman kaže agi: "Može, vala, i ovo što se zove tvoje postati moje, kao što je i bilo."

 

MORE je uzvik grčkog porekla. Nekad, u starom grčkom jeziku, MORE je značilo: "budalo!" Danas čak ni kod samih Grka izraz MORE nema tako pogrdno značenje, ali se izvesna oštrina ipak zadržala, pa njime najčešće izražavamo prijetnju ili negodovanje. Kad neko nekom želi da zaprijeti, obično povišenim glasom, u ljutnji kaže: "More, pokazaću ja tebi!"

 

Uzvik BRE primili smo od Turaka, a oni su ga, po svoj prilici, preuzeli od Grka. Teško je utvrditi šta je ta riječ nekad značila, ali danas se njome najčešće izražava prijetnja, čuđenje ili podsticanje. Njome se skreće i pažnja sagovorniku na nešto što se u govoru želi istaći. Inače uzvik BRE može se, bar kod nas, veoma često čuti. I vas su, vjerovatno, na stadionu, ili u prepunom autobusu, u gužvi, ne jednom opomenuli: "Što se, bre, guraš?!" A takvih primjera možete i sami navesti još mnogo.

 

Izvor:

tkmagazin.rs

srbijadanas.com

Foto: tkmagazin, b92.net, mojnovi sad

O nama
Mravinjak je portal namijenjen mladima i svima koji se tako osjećaju. Ovdje ćete naći sve što biste voljeli da znate a nemate koga da pitate.
Jer, nema ni Google uvijek odgovor na sve!
Zato čitajte, pišite, pitajte!

Urednik: Jelena Vukić
Pišite nam
Podijelite sadržaj na: