Kad srednja škola počne, svi misle da imaju baš dosta vremena da odluče šta će da budu kad porastu.
Stvarnost je malo drugačija. Oni koji su i prije srednje imali neku ideju o tome, jer su natprosječno talentovani za nešto, nisu u tolikom problemu. Oni moraju da jure uspjeh kako bi im prosjek obezbjedio ulaz na željeni fakultet.
A šta je sa onom drugom grupom djece, koja još uvijek pojma nemaju..
Evo nekoliko savjeta koji mogu da budu od koristi..
1) Pokušaj da odrediš za šta si talentovan/a ...
Matematičke sposobnosti olakšavaju ti put do ekonomije ili PMF, ETF dok će te oratorske sposobnosti voditi na prava, filozofiju, novinarstvo. Isprobaj neke od testova na netu ili idi na profesionalno savjetovanje i informisanje. Ne zanosi se mišlju da samo genijalci upisuju i završavaju fakultet. Upornost i dobre radne navike su nekada pola uspjeha.
2) Napravi listu želja i važnosti
Rangiraj fakultete prema važnosti: najviše želim upisati to i to, na drugom mjestu to, a neće biti loše ni ako upadnem na to..
Ako napraviš alternative za ova tri gore navedena, već imaš šest potencijalnih izbora!
3) Razmisli da li želiš da se usavršavaš ili da odmah po završetku počneš da radiš?
Uglavnom svi fakulteti pružaju mogućnost daljeg usavršavanja, a na tebi je da prije upisa vidiš šta ti fakultet koji upisuješ nudi i kakve su mu opcije nakon redovnih studija.
4) Specijalizovano vs. opšte znanje
Ukoliko želiš da postaneš vrhunski stručnjak u programiranju ili možda entomolog, probaj da odabereš program koji će ti obezbijediti usko stručno obrazovanje.
S druge strane, neka zanimanja zahtijevaju široko opšte znanje (novinar, turistički vodič, bibliotekar, kustos muzeja, dizajner) pa ćeš čitati i dosta stvari koje naizgled nemaju veze sa tvojim izborom.
5) Težak vs. jednostavan upis
Dobro se raspitajte koliko se studenata prima na vaš smjer, to vam dosta može pomoći prilikom izbora fakulteta i smanjiti opciju da ne budete primljeni. Na nekim masovnim fakultetima, kasnijom selekcijom izbornih predmeta može se doći do onoga što želite
6) Posao vs. nezaposlenost
Neki smjerovi poput IT-a ili elektrotehnike ili medicine daleko su traženiji i donose veće plate. Ukoliko upisuješ određene umjetničke ili društvene smjerove, imaj na umu da ćeš posao često tražiti sam .
Na žalost, nijedan fakultet ti ne garantuje siguran posao, a dodatno učenje čeka svakog od nas..
7) Dodatni faks vs. škola u inostranstvu
Dio studenata opravdano odustane nakon prve godine. Uopšte nije tragedija promijeniti faks dok ste na samom početku. Još je bolje ukoliko imate želju upisati dodatne studije ili otići na razmjenu.
Raspitajte se o saradnji s drugim univerzitetima i gradovima, predmetima koji vam se priznaju i mogućnosti da slušate dodatne predmete na drugim fakultetima.
Naravno, ukoliko ste zadovoljni svojim izborom preskočite ovaj savjet.
8) Život kod kuće vs. Život van kuće
Odabir mjesta studiranja znači ogromnu razliku u cijeni. Ukoliko ostaneš kod kuće, imaš sigurnost, veću mogućnost zarade jer (najčešće) ne trošiš na stan i režije, život ti se ne mijenja drastično, prijatelji su tu, ali i (pretjerana) briga roditelja, tj. manju mogućnost za osamostaljivanje.
Život u domu podrazumijeva toleranciju, strpljenje, dobre ocjene i nudi jeftin život uz brojne studentske radosti.
Podstanarstvo je najskuplja opcija, no dajemo mu prednost u kategoriji sticanja samostalnosti i odgovornosti.
9) Posvećenost studiranju vs. posvećenost drugim stvarima
Postoje fakulteti koji donose veću količinu slobodnog vremena. Od studenata se čak i očekuje da se angažuju na drugim stvarima, projektima i vannastavnim aktivnostima, da istražuju u slobodno vrijeme. No, postoje i medicinski fakultet, smjer matematike i slično gdje vam ne gine svakodnevno učenje, bez mnogo vremena za druge stvari.
Jeste li spremi zagrijati stolicu ili želite živjeti punim plućima uz faks kao usputnu stanicu?
10) Blizina vs. udaljenost od kuće
Provjerite veze i cijenu putovanja ukoliko će vam udaljenost od kuće biti dodatno opterećenje ne tako velikog studentskog budžeta.
SREĆNO!
Izvor: educentar.net
-200x200-rez.jpg)
